Bubamara1 Posted February 11, 2007 Report Posted February 11, 2007 Gde bih ja sa diplomom Arhitektonskog fakulteta, konkretno mogla da radim? Gde u Beogradu, Novom Sadu ili Nisu? :rolleyes:
Verasenj Posted February 11, 2007 Report Posted February 11, 2007 Gde bih ja sa diplomom Arhitektonskog fakulteta, konkretno mogla da radim? Gde u Beogradu, Novom Sadu ili Nisu? :rolleyes: Sa diplomom Arhitektomskog fakulteta možeš raditi u bilo kom dragstoru, butiku, u Gradskoj čistoći... :rolleyes: Šalu na stranu, možeš probati da radiš u : projektanskim biroima, agencijama za promet nekretnina, u velikim firmama koje sebi mogu da priušte arhitektu (npr. PTT), u salonima nameštaja gde se ponekad traži da budeš enterijerista; u svakom slučaju, može se desiti i da radiš više poslova istovremeno, ukoliko stekneš reputaciju. A ukoliko te, konkretno, zanimaju imena firmi u BG, NS i NI, samo okreneš imenik i raspitaš se da li nekom treba arhitekta, ili, po oprobanom receptu, nađeš nekog ko zna nekog ko ima nekog u nekom birou, salonu .... i lepo se raspitaš. :)
Ji 4Tze Posted February 11, 2007 Report Posted February 11, 2007 primera radi, Metro ima svog arhitektu, barem jednog tako da, npr. kad se bude neki novi lanac slichan otvarao u srbiji, ti obrati paznju i na to :)
InForma Posted February 12, 2007 Report Posted February 12, 2007 Može u mom projektnom birou u NS. Posao: - razrada projekata višeporodičnih stambenih objekata. Škola: - BA/MA Obavezno: - rad u ArchiCAD-u 10 na nivou za polaganje ispita iz ArchiCAD-a - poznavanje Exel-a i Word-a Poželjno: - rad u SketchUp-u - rad u ArtLantis-u - rad u Photoshop-u - rad u CorelDRAW-u - posedovanje sopstvenog računara i brze internet veze - pre fakulteta završena srednja građevinska ili arhitektonska škola
Kolekojot Posted February 12, 2007 Report Posted February 12, 2007 Auuu, koliko zahteva ;) Bolje da te je mama vise tukla, pa da pobegnes u mornare :D :D :D
okmijun Posted February 12, 2007 Report Posted February 12, 2007 Može u mom projektnom birou u NS. Posao: - razrada projekata višeporodičnih stambenih objekata. Škola: - BA/MA Obavezno: - rad u ArchiCAD-u 10 na nivou za polaganje ispita iz ArchiCAD-a - poznavanje Exel-a i Word-a Poželjno: - rad u SketchUp-u - rad u ArtLantis-u - rad u Photoshop-u - rad u CorelDRAW-u - posedovanje sopstvenog računara i brze internet veze - pre fakulteta završena srednja građevinska ili arhitektonska škola sto ovo zadnje?
xia Posted February 12, 2007 Report Posted February 12, 2007 Ok. Svako ima pravo da traži šta hoće, ali ŽoltI ti si baš probirljiv. Ajd ok ovo za ArchiCAD te još i razumem, profesionalno si vezan za isti. Al šta fali ljudima sa gimnazijom? Nećeš da dodatno plaćaš tehničara ili smatraš da mi i pored završenog faqlteta nismo dovoljno dorasli jednom arhitektonskom tehničaru? I svi ovi zahtevi a da se radi na sopstvenom računaru sa brzom internet vezom? Ajd ako čujem da nekom treba posao javim ti. ;)
dobrikovic Posted February 12, 2007 Report Posted February 12, 2007 Ok. Svako ima pravo da traži šta hoće, ali ŽoltI ti si baš probirljiv. Ajd ok ovo za ArchiCAD te još i razumem, profesionalno si vezan za isti. Al šta fali ljudima sa gimnazijom? Nećeš da dodatno plaćaš tehničara ili smatraš da mi i pored završenog faqlteta nismo dovoljno dorasli jednom arhitektonskom tehničaru? I svi ovi zahtevi a da se radi na sopstvenom računaru sa brzom internet vezom? Ajd ako čujem da nekom treba posao javim ti. ;) Niste citali od pocetka. Ne trazi on nekog da mu projektuje vec da razradjuje projekte!!!! Inace kolika je plata? Ja sam naletio na svakakve idejne projekte pa ova stvar nije zanemarljiva jer verovatno neces biti prijavljena za pocetak. Osim pocetnog iskustva nema gore stvari od razradjivanja projekta za nekim narocito ako si zavrsila fakultet. Druga stvaar je kad radis za male pare kod Fostera i Kalatrave gde ces nesto i nauciti a i referenc lista ti raste. Za pocetak ovakve stvari neces lako izbeci.
xia Posted February 12, 2007 Report Posted February 12, 2007 Niste citali od pocetka. Ne trazi on nekog da mu projektuje vec da razradjuje projekte!!!! Šta to znači? Tahničari sa faxom da razrađuju, a gimnazijalci sa faxom da projektuju? :huh:
Ji 4Tze Posted February 12, 2007 Report Posted February 12, 2007 kako smarate :) lepo kaze 'pozeljno' ne obavezno meni zdrava logika kaze da bi pod pozeljno mogao da napise i 'ima iskustva s Apolom 11'
Bukinjo Posted February 12, 2007 Report Posted February 12, 2007 pa da ali ne kapiram ni ja zasto je to "pozeljno". Poz
dobrikovic Posted February 12, 2007 Report Posted February 12, 2007 Gde bih ja sa diplomom Arhitektonskog fakulteta, konkretno mogla da radim? Gde u Beogradu, Novom Sadu ili Nisu? :rolleyes: Kad krenes da trazis posao posle faxa ovakv zahteve ces uglavnom nalaziti kod vecine poslodavaca> Zaposlenje Zaposlenje Zaposlenje Zaposlenje Sad tebe verovatno muci "Ona" stavka 3-5 godina iskustva. To ces morati resiti kako znas i umes ili preko veze ili preko volontiranja u javnim preduzecima, sto nije losa stvar jer mozes steci urbanisticku licencu koja je danas na ceni. Opcija je da za to vreme upises doktorske studije da ti vreme ne ide uzalud jer ovi po opstinama malo mogu da te nauce o struci. Ili idi u Dubaji tamo ima posla na pretek!!! :)
xia Posted February 12, 2007 Report Posted February 12, 2007 sto nije losa stvar jer mozes steci urbanisticku licencu koja je danas na ceni. Opcija je da za to vreme upises doktorske studije da ti vreme ne ide uzalud Treba napomenuti da za urbanističq licencu treba više nego za projektantsq. Odnosno 5 godine isqstva i rada u urbanizmu i položen državni za urbanistu (koji je jelte drugačiji od onog za projektanta i ne polaže se u Savezu arhitekta već u Savezu urbanista). Što se tiče doktorskih studija nije loša opcija, ali opet treba napomenuti da prosek za iste treba da bude iznad 9.00 ukoliko se planira budžet (svakako iznad 8.00 ako se uopšte planira upisivanje), odnosno treba pripremiti 240.000, 00 dinara ukoliko nemate prosek za budžet. ;) Sad sam pogledala oglase koje si postavio. Tu se traži licenca. Za koju ti treba 3 god. rada u struci. :) lepo kaze 'pozeljno' ne obavezno He he...Vidiš da ne čitamo šta potpisujemo. :P
Lucas Posted February 12, 2007 Report Posted February 12, 2007 koji je jelte drugačiji od onog za projektanta i ne polaže se u Savezu arhitekta već u Savezu urbanista>> da kako niste znali da se polaze u drugoj zgradi.... u kojoj rade drugi ljudi.... ozb?! preko 9.00 da upises na budzetu?! e a sta su uopste doktorske studije :) nije mi bas najjasnije. Posle mastera, ides na doktorske? Cuo sam recimo da arhitekta moze da ide na postdiplomske studije na neki drugi fax - jel to spada u doktorske? kakvu titulu onda imas?
pailhead Posted February 12, 2007 Report Posted February 12, 2007 - rad u ArtLantis-u - rad u Photoshop-u - rad u CorelDRAW-u Sve sama sustina arhitekture :)
xia Posted February 12, 2007 Report Posted February 12, 2007 ozb?! preko 9.00 da upises na budzetu?! e a sta su uopste doktorske studije :) nije mi bas najjasnije. Posle mastera, ides na doktorske? Cuo sam recimo da arhitekta moze da ide na postdiplomske studije na neki drugi fax - jel to spada u doktorske? kakvu titulu onda imas? Posle mastara imaš doktorske studije koje traju 3 godine. I onda dobijaš zvanje PhD. Verovatno da arhitekte mogu da rade doktorat na nekim "srodnim" fakultetima. Čisto sumnjam da možeš da izabereš npr. veterinu, ali ko zna. :blink: Ukoliko se radi o doktoratu na drugim fakultetima verovatno moraš da polažeš neki diferencijal (bar je tako bilo za magistarske - znam ljude koji su završili prostorno planiranje ili pejzažnu pa su došli kod nas na magistarske). :)
SoSo Posted February 13, 2007 Report Posted February 13, 2007 Već sam negde pominjala licence, za nas sa konstruktivnih smerova, pa je diskusija dobila neki neželjeni tok... Ispalo je da sam promašila sprat i da ću ceo život biti neko ko pokušava da bude loš građevinac, a realnost je u principu sasvim drugačija... Dobro, neću da ne smaram sa drugom temom, ali pošto se već pominje urbanistička, ne bi bilo loše razjasniti i razlike u projektantskim licencama. 300 Odgovorni projektant arhitektonskih projekata, uređenja slobodnih prostora i unutrašnjih instalacija vodovoda i kanalizacije Uslovi: zakonom predviđeni za diplomirane inženjere arhitekture Lista projekata: Svi arhitektonski projekti i generalna rešenja svih vrsta objekata, projekti uređenja slobodnih i zelenih prostora, projekti unutrašnjih instalacija vodovoda i kanalizacije (instalacioni razvod do granice parcele, odnosno do priključka na infrastrukturnu mrežu), projekti konstrukcija objekata visokogradnje do P+1+Pk, raspona do 6m i površine do 500m2. 301 Odgovorni projektant konstrukcija visokogradnje Uslovi: zakonom predviđeni za diplomirane inženjere arhitekture završen smer, odnosno odsek, usmerenje ili izborna grupa predmeta konstruktivni sistemi, statika konstrukcija ili arhitektonsko inženjerstvo; položen stručni ispit iz oblasti konstrukcija objekata visokogradnje; pet godina radnog iskustva na izradi odgovarajućih projekata; adekvatno ocenjene podnete reference od strane posebne komisije Komore. Lista projekata: Svi arhitektonski projekti i generalna rešenja svih vrsta objekata, projekti uređenja slobodnih i zelenih prostora, projekti unutrašnjih instalacija vodovoda i kanalizacije (instalacioni razvod do granice parcele, odnosno do priključka na infrastrukturnu mrežu). Projekti konstrukcija objekata visokogradnje, izuzev objekata kod kojih su potrebna složena i duboka fundiranja i objekata kod kojih su potrebne složene dinamičke analize (tornjevi, antenski stubovi i objekti spratnosti preko 12 etaža). 302 Odgovorni projektant konstrukcija arhitektonskih objekata Uslovi: zakonom predviđeni za diplomirane inženjere arhitekture završen smer, odnosno odsek, usmerenje ili izborna grupa predmeta konstruktivni sistemi, statika konstrukcija ili arhitektonsko inženjerstvo; položen stručni ispit iz oblasti konstrukcija objekata visokogradnje; tri godine radnog iskustva na izradi odgovarajućih projekata. Lista projekata: Svi arhitektonski projekti i generalna rešenja svih vrsta objekata, projekti uređenja slobodnih i zelenih prostora, projekti i unutrašnjih instalacija vodovoda i kanalizacije (instalacioni razvod do granice parcele, odnosno do priključka na infrastrukturnu mrežu), projekti konstrukcija objekata visokogradnje do P+3+Pk, raspona do 8m i površine do 2000m2. Ovo je c//p sa sajta Inženjerske komore. Da rezimiramo, za 301 i 302 je potrebno duže radno iskustvo i završen odgovarajuće smer. Ograničenja za 300 su objekti do P+1+Pk, raspona do 6m i površine do 500m2. Za sada nemam ni jednu, da se razumemo :D, ali ja i dalje mislim da je (makar potencijalna) prednost konstruktivnih smerova velika, ako se uzme u obzir da je reč o samo četiri ispita.
volim_zeleno Posted February 13, 2007 Report Posted February 13, 2007 Ja bih samo da da dam odgovor na pre fakulteta završena srednja građevinska ili arhitektonska škola Ljudi koji su zavrshili srednju gradjevinsku/arhitektonsku shkolu, mnogo su blize struci, razradi projekata, praksi... od gimnazijalaca koji znaju samo ono shto su ih uchili na faxu. A razlika uopshte nije mala. Mnogo su svesniji shta studiraju i chime tje se baviti... i koliko je tu ustvari bitno poznavati stvarnu tehnologiju gradnje, kontakt sa majstorima... Ne zelim da se gimnazijaci uvrede, ali tvrdim da sam najvetja i najkorisnija znanja vezana za struku ponela iz srednje skole. Fax je neka druga pricha... mnogo vishe "teorijska"..... Gimnazijalca u birou/na gradilishtu mora da obuchava od pochetka, a neko iz gradjevinske skole je to dobrim delom vetj proshao. Ako InForma nije mislio na ovo shto sam rekla, neka me ispravi.
jms_uk_2001 Posted February 13, 2007 Report Posted February 13, 2007 Ja bih samo da da dam odgovor na Ljudi koji su zavrshili srednju gradjevinsku/arhitektonsku shkolu, mnogo su blize struci, razradi projekata, praksi... od gimnazijalaca koji znaju samo ono shto su ih uchili na faxu. A razlika uopshte nije mala. Mnogo su svesniji shta studiraju i chime tje se baviti... i koliko je tu ustvari bitno poznavati stvarnu tehnologiju gradnje, kontakt sa majstorima... Ne zelim da se gimnazijaci uvrede, ali tvrdim da sam najvetja i najkorisnija znanja vezana za struku ponela iz srednje skole. Fax je neka druga pricha... mnogo vishe "teorijska"..... Gimnazijalca u birou/na gradilishtu mora da obuchava od pochetka, a neko iz gradjevinske skole je to dobrim delom vetj proshao. Ako InForma nije mislio na ovo shto sam rekla, neka me ispravi. ja sam zavrsio ATSh u Begogradu i nisam siguran da bih se slozio sa svim ovim gore napisanim. A opet, mozda je zato sto sam u istoj bio tokom kaubojskih 90ih.... :unsure: [92-96]
pailhead Posted February 13, 2007 Report Posted February 13, 2007 Ja bio u istoj u jos kaubojskijim 2000im, 2000-2004, i isto se ne bih slozio sa ovim gore napisanim. Po mom misljenju, ako neko trazi nekog sa zavrsenim atsh-om, taj trazi nezainteresovanog lalemuda bez radne navike i radne obaveze.
volim_zeleno Posted February 13, 2007 Report Posted February 13, 2007 Ja bio u istoj u jos kaubojskijim 2000im, 2000-2004, i isto se ne bih slozio sa ovim gore napisanim. Po mom misljenju, ako neko trazi nekog sa zavrsenim atsh-om, taj trazi nezainteresovanog lalemuda bez radne navike i radne obaveze. Pa dobro, vi polazite od sebe, nismo svi isti... Znam ljude iz moje generacije za koje se nikako ne moze retji da su " nezainteresovanog lalemuda bez radne navike i radne obaveze." ...... Ali nikako... Naprotiv.
pailhead Posted February 13, 2007 Report Posted February 13, 2007 Ne polazimo od sebe, polazimo od skole. Ti verovatno nisi isla u tu skolu u periodu od proteklih 20 godina pa nemas pojma sta pricas. Ja sam u toj skoli vise casova izgubio nego sto sam bio u njoj, jos sam eto nazalost najbolje uradio prijemni pa sam upao u neko kompjutersko odeljenje - posledice, nit sam naucio tamo sta o kompjuterima nit sam isao na praksu. Najbolji primer za to koliko je neozbiljna skola bi bio primer moje razredne. Zena koja nikada nije radila na kompjuteru ode na kurs sa polovinom odeljenja u vincu. U pitanju je maj 2002 godine recimo, u svakom slucaju kraj moje druge godine. U septembru te iste godine, na prvom casu dobijamo raspored predmeta i nastavnika. Informatiku koju bi te godine trebalo da imam ozbiljnije (jer sam kompjutersko odeljenje) umesto neke standardne prakse drzi... razredna. U najmanju ruku ima isto znanje kao i polovina odeljenja sa kojom je zajedno isla na isti kurs i dobila isti sertifikat. E onda sto je lakse nekome sa 16 godina nesto da nauci nego nekome sa 50... Slicno je bilo manje vise i sa svim drugim predmetima. Par stvari koje sam ja uspeo da naucim su iz betona gde je bio dobar nastavnik, iz statike, i mozda jos nekog strucnog predmeta ali sigurno ne u toj meri koliko je moglo, koliko je trebalo i narocito koliko se ucilo pre 90ih.
SoSo Posted February 13, 2007 Report Posted February 13, 2007 Ne znam ni koliko je pre 20, 30 godina bilo dobro. Znam građevinskog tehničara koji je napravio (za sebe) kuću na Lekinom, bez temelja :lol: BTW, tokom studija sam upoznala samo jednog (BTW, jednu) ATŠ-ovca koji ne odgovara Palijeovom opisu.
volim_zeleno Posted February 13, 2007 Report Posted February 13, 2007 Ja sam srednju zavrshila 2002. ..... Nas su terali "ko Bog djavola"..... ... nije u pitanju beogradski ATS....
InForma Posted February 13, 2007 Report Posted February 13, 2007 Ja bih samo da da dam odgovor na Ljudi koji su zavrshili srednju gradjevinsku/arhitektonsku shkolu, mnogo su blize struci, razradi projekata, praksi... od gimnazijalaca koji znaju samo ono shto su ih uchili na faxu. A razlika uopshte nije mala. Mnogo su svesniji shta studiraju i chime tje se baviti... i koliko je tu ustvari bitno poznavati stvarnu tehnologiju gradnje, kontakt sa majstorima... Ne zelim da se gimnazijaci uvrede, ali tvrdim da sam najvetja i najkorisnija znanja vezana za struku ponela iz srednje skole. Fax je neka druga pricha... mnogo vishe "teorijska"..... Gimnazijalca u birou/na gradilishtu mora da obuchava od pochetka, a neko iz gradjevinske skole je to dobrim delom vetj proshao. Ako InForma nije mislio na ovo shto sam rekla, neka me ispravi. Tako je! Nazalost. Nemam trenutno vremena nikoga da poducavam neke osnovne stvari (koja nazalost ima prilike da izbegne da nauci na fakultetu) ... treba mi gotovo reshenje ... covek koji ce odmah da radi :( Najveci je problem je to sto je vecina ljudi koji zavrse fakultet potpuno uverena u to da sve znaju ... i onda ne znaju da nacrtaju i/ili iskotiraju presek, na primer... :huh: Najverovatnije se ponavljam 10x put ... "na fakultetu ste naucili da citate, ali josh uvek niste skoro nista procitali" :)
Recommended Posts