Corto verovatno je i tačno ovo što sam letimice mogao da pročitam na linkovima koje ste postavili.
Medjutim meni za sada par stavki ("za par godina" ne tako paušalnih, kako to veća napomenuh u predhodnom odgovoru) predstavljati očiglednu razliku izmedju ova dva paketa:
Archicad za sada skoro da nema nikakvu podršku vezanu za eko-dizajn. Nešto što globalno zagrevanje i novi trendovi definitivno forsirati u svetu u narednih par godina.
Probao sam EcoDesigner za ArchiCAD 15, i iskreno to je jedna najobičnija sprdačina. Igračka bolje reći. Prozori kod pasivnih kuća, čine površine kod kojih dolazi do značajnog gubitka toplote (25%-30%). Zato se kao mera toplotnih gubitaka kroz kroz staklo - Ug, kao i kroy Uw-kroz celi prozor uključujući i ram, fiksira na maksimalnu vrednost od 0,7 i 0,8 W/m2K).
Archicedov Ecodesigner čak ne poseduje mogućnost podešavanja ovih parametara, i time nipodaštava bilo kakvu diskusiju o pravljenju Pasivne kuće u Archicadu.
Zaptivenost je takodje misaona imenica.
Revitov Ecotect je daleko naprednija aplikacija od EcoDesignera.
Osim toga daje uvid u solarnu radijaciju objekata, osvetljenje, potrošnja vode, kao i uticaj vetra na iste.
Čak se i pedestrian comfort (analiza uticaja vetra na pešake) može uraditi - vrlo rasprostranjena stavka po zapadnoevropskim biroima, kod nas nepoznata domaćim arhitektama.
Archicad za sada o ovome može samo da sanja.
Parametrička arhitektura.
Ma koliko ovo zvučalo "kul" i vanzemaljski, činjenica je da ovo nije samo lep alat za igranje arhitekata, dizajnera i inženjera. Već realnost, i nešto što će za par godina biti skoro pa neophodno.
Neke oblike je danas čak i nemoguće (ili je ilozorno ih raditi) postići manuelnim crtanjem u maxu. Mora se upotrebiti parametrička arhitektura.
Primer jednog takvog projekta:
http://www.dezeen.com/2008/04/12/shenzhen-...doriana-fuksas/Inače u timu je učestvovao i jedan naš kolega sa Beogradske arhitekture.
Zaha Hadid, najveći svetski proizvodjač prostornih sistema Mero, već par godina rade sa Grasshopperom kao liderom na polju parametričke arhitekture.
Revitov plugin za Grasshopper omogućava direktnu vezu sa Grasshopperom i time daje mogućnost istovremene manipulacije parametrima iz potonjeg.
Archicad je za sada ograničen na pečenje (bake) dakle fiksiranje oblika u Rhinu, a zatim njegov uvoz u Archicad preko odavno pregaženog i problematičnog .3ds-a, ili .ifc-a. Zadnji i nije tako loše rešenje, ali i dalje je do već gotov proizvod koji se uvozi u Archicad, bez ikakve mogućnosti manipulacije nad njime (osim naravno visine, duzine i sirine, ali to je gotovo pa nepotrebno).
Da li je ovo sve rezultat većih finansijskih mogućnosti Autodeska u odnosu na Graphisoft?
Mozda, mozda i nije.
Ali je činjenica da Revit za sada raspolaže sa čitavom paletom proizvoda poput mogućnosti kreiranja pasivnih kuća, uticaja vetra i osunčanja, osvetljenja, parametričke arhitekture, u čemu ArchiCAD već zaostaje, i ne pokazuje ikakve naznake da radi na razvoju sličnih projekata.
Da li sam napomenuo da za 2013 Autodesk sprema izlazak svog ličnog programskog dotatka DesignScript, koji bi trebao da parira Grasshopperu i Generative Componentsu:
http://www.nzarchitecture.com/blog/index.p...cript-autodesk/Sve što sam nabrojao treba shvatiti baš u kontekstu i samog naziva teme: "Revit vs ArchiCAD".
A ne "Revit vs ArchiCAD i njihova primena u radu na projektima u Srbiji, Balkanu, ili zemljama drugog sveta".